SPRIJEČAVANJE PODIZANJA KAPILARNE VLAGE

Kapilarna vlaga se pojavljuje u građevinama bez hidroizolacije ili tamo gdje je hidroizolacija narušena. Glavni su građevinski materijali (cigla, žbuka, kamen…) porozni, a površinska napetost zemne vode uzrokuje njeno dizanje uzduž sitnih kapilara unutar zida u građevinskom materijalu, te zahvaća i podrume.

Voda popraćena solima tla, može se uzdići do 2 metra i više iznad razine tla. Tada se počne sušiti na zidnoj površini što rezultira nastankom depozita soli i kemijskim raspadom žbuke i zida. Mraz pospješuje ovaj proces. Ponovno žbukanje i takozvana odvlažujuća žbuka ne mogu sami po sebi osušiti vlažne zidove.

Površinska napetost molekula vode omogućuje kapilarno dizanje vlage u zidove uslijed razlike u polaritetu između zidova (+ pol) i vlažnog tla (- pol). Prosystem uređaj odašilje slabe elektromagnetske valove niske frekvencije u zidove. To smanjuje površinsku napetost nakupina molekula vode dovodeći do njihovog stapanja, dobivanja ne težini i otjecanja iz zidova natrag u zemlju. Time je ujedno daljnje dizanje vode spriječeno.

Jasni znakovi rastuće vlažnosti su:

• neugodan miris vlage
• nastanak plijesni
• opadanje žbuke sa zidova; raslojavanje zidova
• izbijanje vapna i nitrata
• pojava soli na površini zida
• izrazito hladne površine

Zato je kapilarna vlaga karakteristična za stare građevine koje su nastale u vrijeme kada graditelji nisu znali za vodonepropusne materijale kao što je bitumen i drugi moderniji materijali. Također su tako stari objekti često građeni bez temelja.

Kapilarna vlaga može se pojaviti i u novijim objektima u kojima je kod gradnje postavljena hidroizolacija. Tada se radi o oštećenju, premošćenju ili dotrajalosti hidroizolacije. Isto tako u slučaju poplave ili jačeg naglog ovlaživanja, u zidovima trajno ostaje kapilarna vlaga zbog premoštenja hidroizolacije.
 
Oštećenja na fasadi do 5 metara visine:

• kapilarna vlaga pogađa prizemne djelove građevine, ali i katove ovisno o debljini zidova
• na zidovima se pojavljuju bijeli kristali mineralnih soli – tzv. salitra i plijesan
• s obzirom da su kristalizirajući naponi jedni od najvećih u prirodi, pritisak koji se tada stvara pravi velika ostećenja
• žbuka na fasadi se osipa, pojavljuju se fleke koje izgledaju kao lišajevi, takve se površine napuhuju, raslojavaju se i odvajaju se od površine i u konačnici otpadaju
• zidovi su hladni i vlažni, neugodan miris vlage u prostoru je zapravo miris ustajale i pokvarene vode u zidovima, koja evaporira iz zidova u prostor, sa sobom nosi bakterije i gljivice s kojima zasićuje prostor i povećava atmosfersku vlagu
• ako se ne sanira na vrijeme, kapilarna vlaga dugoročno stvara nepovratnu štetu na građevini, voda koja je u zidu mjenja svoja agregatna stanja. Mraz zimi, a ljeti para koje se događaju i međusobno izmjenjuju u konstrukciji, za posljedicu imaju konstantno polagano razaranje konstrukcije tj. raslojavanje zida.
• na kraju, treba znati da uvjeti života u takvim objektima neminovno nose zdravstveni rizik, najprije opada imunitet a zatim dolazi do razvoja alergijskih i imunoloških reakcija, pojave astme i drugih bolesti.